kalendar

Nothing from August 14, 2020 to September 14, 2020.

skip to Main Content

Kako kroz EU projekte potaknuti pozitivne društvene promjene?

Kako Kroz EU Projekte Potaknuti Pozitivne Društvene Promjene?

Svaki projekat ima svoju civilno – društvenu dimenziju. Kako bi se osigurao pravilan odabir projekata u jednoj zajednici nužna je bliska saradnja s građanima. Najbolji način sa saznate što građani žele jeste da ih pitate.

Jednom kada se građani izjasne stvara se horizontalna struktura koja daje oslonac za razvoj stabilne saradnje.

Time se olakšava strukturi vlasti da prepozna problem i svrhovito radi na njemu.

Međutim, jako je teško kroz obnovu infrastrukture potaknuti građane na motivaciju.

Fizička obnova ili napredak u mobilizaciji, ne znači nužno i poticanje pozitivnih promjena u društvu.

Obnova mora uključivati i socijalni aspekt koji će se provođenjem odgovarajućeg projekta produbiti.

View this post on Instagram

Može li biti previše znanja. Da. Ponekad se izgubimo u teoriji i zaboravimo na vještine (pri tome ne mislim na podjelu teorija – praksa).⤵️⤵️⤵️⤵️ Osnovne vještine učimo u osnovnoj školi…čitanje, pisanje, govor…i smatramo to jako bitnim. Svi smo ponosni i jasno nam je koliko je to bitno i da će nas pratiti dalje kroz život ➡️➡️➡️ da bez toga ne možemo. Koje vještine nas uče u daljem obrazovanju❔❔❔❔❔ Ozbiljno razmišljam o ovom pitanju u zadnje vrijeme. Kao da se negdje u putu potpuno zaboravi na potrebu za usvajanjem vještina. Svi smo imali bar jednog prijatelja koji je zatvarao uši u klupi i ponavljao gradivo dok smo se mi 'družili'. To je prvi znak da nešto nije u redu, ali ne s tim učenikom, već sa sustavom⚠️➡️➡️➡️ Zašto se jedan od predmeta u školi ne zove Vještine socijalizacije i ophođenja u društvu🤷‍♀️❔ Nismo svi rođeni isti, nekima je potrebno malo više da steknu prijatelja i započnu razgovor s nepoznatom osobom. Kad odrastemo znamo da je to normalno, ali kao djeca se povučemo i razvijamo komplekse koji nas prate kroz život pa nam na poslu kažu da nismo timski igrač❕❕❕ To nije u redu❗ ➡️Zašto bi naučili važnost novca tek kad zaradimo prvu plaću? Zar ne bi bilo normalno da nas u školi uče kako se ophoditi s novcem pa da razumijemo njegovu važnost i naučimo važnost džeparca koji nam dalju roditelji❔❔❔ i tako steknemo tu vještinu prije ulaska u 'stvarni svijet'. ➡️➡️Nekom 'iskače srce' kada mora ustati i pred razredom pročitati svoj sastav. To je samo sramežljivost, nije ništa strašno, zašto nekto ne kaže tom učeniku da se i to može naučiti (ako želi). Danas se na svakom koraku nude radionice: ' Kako govoriti u javnosti. Vještine govorenja'. Zašto te iste radionice nemamo u školi, kao dio osvovnog obrazovanja, pa nam poslije neće trebati🤷‍♀️🤷‍♀️ Malo sam ljuta, pa ću ovdje stati😑 #vjestine #obrazovanje #obrazovnisustav #skola #ucenje #djeca #snalazenje #zivot #zivotnaskola #uciteljice #profesor #student #znanje #reforma

A post shared by Projekti Andrijana Vucic (@evaluatorbih) on


Što to znači u praksi

Ključno je provesti evaluaciju metodologijom koja uključuje kompletnu sliku problema kojemu pristupamo.

Glas građana je početak, ali treba ga smjestiti u realne okvire i uskladiti s mogućnostima koje se nude kroz nacionalne i europske strateške okvire.

Uzmimo za primjer problem koji se spominje kao veliki izazov za gotovo sve europske zemlje, problem stanovanja.

Znači li nedostatak adekvatnih objekata za stanovanje, nužno potrebu za gradnju novih.

Postoji li drugi način da se pristupi ovom problemu i iskoriste već postojeći resursi.

Jedan od načina prenamjene postojećih resursa je obnova takozvanih ‘brownfield lokacija’.

To su vrijedni prostorni resursi poput napuštenih građevina ili zemljišta koja su zapuštena i ne koriste se.

Tvornice koje su nekada bile pokretač industrije sada narušavaju izgled centra grada.

Brojni su primjeri njihove prenamjene za potrebe stanovništva ili poslovne investicije.

Prvi korak naprijed uvijek je dobra evidencija. Kada znamo s čim točno raspolažemo, lakše ćemo odlučiti u što uložiti.

Rješavanje stambenog pitanja nije samo pitanje zemljišta i infrastrukture, ono je pokretač cijele filozofije koja se sastoji u tome da ljudi prepoznaju da se radi nešto dobro za njih.

Jača se socijalni kontakt i stvara novi okvir za djelovanje.

Dobrim odabirom možemo promijeniti identitet grada. Simbolika novog prostora može biti pokretač pozitivnih promjena.

Time razvojni potencijal grada jača i uključuje korporativni sektor.

Stvara se socijalna kohezija unutar zajednice koja privlači ekonomske investicije i stvara se stub saradnje koji je preduslov stabilnosti.

Davanjem podrške i zaštitom najranjivijih grupa društva pridonosi se razvoju svih inicijativa koje potiču zaštitu ljudskih prava.

Osiguravanje dobrobiti svih članova zajednice osnova je Strategije Vijeća Europe za jačanje socijalne kohezije (www.europa.eu).

Prepoznato je da novi razvojni aspekti dovode do novih oblika ranjivih grupa u društvu.

Starenje stanovništva je jedan od problema koji predstavlja veliki izazov društva u cjelini, ali novi socijalni rizik su obitelji kojima su blokirani računi, za koje tek treba naći rješenje za oporavak.

Identitet grada preslikava identitet ljudi koji u njemu žive.

Projekti koji utiču na poboljšanje životnog standarda ljudi, dovode do pozitivne promjene koja je ključna za održivi razvoj zajednice.

Ako želite podijeliti svoje mišljenje ili pratiti svakodnevne objave o sličnim temama pridružite mi se na Instagram profilu @evaluatorbih

 

Izvor:https://www.manager.ba/

Back To Top
X